» nazad na uvod u star trek


Star Trek Voyager


"Sami smo, u neistraženom dijelu galaksije. Već smo pronašli nove prijatelje, ali i napravili neprijatelje. Nemamo ideje o opasnostima koje dolaze. Ali jedna stvar je jasna: obje posade trebat će surađivati ako želimo preživjeti. Zato smo Cmdr. Chakotay i ja zaključili da trebamo biti jedinstvena posada - posada Zvjezdane Flote. I kao jedini brod dodjeljen u kvadrant Delta, nastavit ćemo slijediti našu direktivu: tražiti nove svjetove i istraživati Svemir. G. Paris, podesite kurs ... prema domu."


Kao četvrti serijal sada već poznatog svemira Zvjezdanih staza, Voyager je nastavio ono što su prva tri serijala pokrenula, istraživati nove svjetove, upoznavati nove civilizacije i hrabro ići tamo gdje ni jedno biće nije prije bilo. Voyager je kao serija zamišljen da bude nastavak druge serije bazirane na sličnom principu - The Next Generation (TNG). Kako je u vrijeme Voyagera već postojao serijal DS9, jasno je da su se oni koncepcijski trebali razlikovati. Kako je TNG već završio nekoliko mjeseci prije, odlučeno je da novi serijal bude konceptom vrlo sličan starom, kako bi se pariralo potpuno drugačijoj tematici koju je DS9 preuzeo.

Koristeći već uspostavljenu priču o Maquisima (čita se Maki odnosno Makijima) Voyager nastavlja tu priču, koja će se prožimati s ponekad većim prekidima do kraja serije. Sa već uspostavljenim dobrim temeljem za radnju, Voyagerova pilot epizoda ("Caretaker") proglašena je najboljim pilotom bilo koje Star Trek serije. Već smo spomenuli da se Voyager prikazivao paralelno sa serijom Deep Space 9, pa ju je trebalo i prostorno odvojiti.

Za razliku od TNG-a i DS9-a, u kojima je u par navrata bilo miješanja radnje i postave, a politička situacija u jednoj seriji često se odražavala na drugu, u Voyageru ćemo vidjeti samo nekoliko poveznica sa TNG i DS9 svemirom. No to ne znači da je čitava serija izolirana od ST svemira, naprotiv, od svih serija, Voyager se odlikuje najdoslovnijim pridržavanjem onoga što je uspostavljeno u prethodnim serijama, uključujući tu i pomalo nesretnu kombinaciju tehno-trabunjanja (technobabble kako se popularno naziva) kako bi se na lakši način riješili određeni tehnološki problemi.

S druge strane, za ljubitelje tehnologije, pogotovo računala, prijevoznih sredstava i sličnog u Voyageru ćete vidjeti daleko najviše rekvizita i, naravno, na koji način oni funkcioniraju. Trend započet sa serijom Deep Space 9, u nazivu serije se spominje brod odnosno stanica koja je nositelj priče (Deep Space 9, Voyager, Enterprise), a ne kao što je prije bilo, vijek obuhvaćen u samoj seriji (The Original Series, The Next Generation).

Voyager je brod Intrepid klase, potpuno nove klase proizvedene prvenstveno za istraživanje. Voyager je kao drugi brod imao nekoliko zanimljivih inovacija jedinstvenih isprva samo u ovoj klasi broda. Prvenstveno je tu bila brzina i pokretljivost, koja je omogućavala brodovima nevjerojatne manevre u Pustinji (Badlands), gdje dotad ni jedan brod Zvjezdane Flote nije mogao ući. Druga inovacija vezana uz fenomenalnu pokretljivost je potpuno novi sustav komunikacije s brodskim sustavima, a to je bioneuralno sklopovlje koje zamjenjuje standardni izolinearni sustav, omogućujući tako brže vrijeme prilagodbe. Intrepid klasa je po jačini smještena u samu sredinu flote. Iako je imala najsofisticiraniji pogonski i računalni sustav, nije imala dvostruki generator štitova, ablativni oklop kao niti kvantna torpeda koja su se ugrađivala u kasnije brodove.


Prednost Voyagera te drugih brodova ove klase je u nevjerojatnoj pokretljivosti, stoga je razumljivo da je prva stvar koju je Voyager trebao napraviti stupiti u kontakt s Makijima u Pustinji. Na žalost, već na prvom zadatku počinju se događati problemi. Prilikom borbe s kardasijanskim brodom, brod kojim je zapovjedao Maki Chakotay biva izgubljen zajedno sa čitavom posadom, a na tom brodu je bio Flotin agent Tuvok. Voyager je poslan da pronađe izgubljeni Makijski brod te vrati Tuvoka u Flotu. Na žalost, razlog nestanka nije utvrđen te je Voyager prebačen tamo gdje je i makijski brod završio - u Delta kvadrant, 70000 svjetlosnih godina od doma. Oba broda prebacilo je biće poznato kao Skrbnik, a koje je tražilo osobu kompatibilnu za produžetak svoje vrste.

Skrbnik je biće iz druge galaksije, koje je u prvom kontaktu prije 300 godina s najbližim svijetom na drugom kraju galaksije napravilo katastrofalnu pogrešku te uništilo atmosferu tog planeta. Okampe, telepatska vrsta, bili su stanovnici tog planeta, ali su nakon uništenja atmosfere prisiljeni otići u podzemlje i tamo sagraditi novu civilizaciju u potpunosti ovisnu o Skrbniku. Skrbnik je oteo dvoje ljudi iz makijske i Voyagerove posade - B'Elannu Torres i Harryja Kima. Suočeni sa zajedničkim gubitkom, obje posade odlučuju zaboraviti međusobne nesuglasice i surađivati kako bi pronašli svoje članove posade i vratiti se kući. A jedino biće koje to može napraviti jest Skrbnik.

Tijekom istrage upoznaju Neelixa, Talaksijanca koji se bavi spašavanjem i skupljanjem ostataka i koji ih odvodi do planeta Okampa. Tamo upoznaju Kazonce, koji drže ovaj dio kvadranta. Upoznaju i Kes, Okampu koja je jedina uspjela izaći iz podzemlja na površinu. Tuvok, koji je na tužan način Chakotayu priopćio da je on dio kapetaničine posade, otkriva da Skrbnik umire te da se moraju požuriti s istragom. No Kazonci su Voyageru za vratom te je Skrbnik prisiljen uz pomoć kapetanice Janeway uništiti stanicu kako bi sačuvao Okampe od Kazonaca.

Suočeni s novim neprijateljima i opasnostima, te potpuno nepoznatom situacijom, Chakotay i Janeway odlučuju ujediniti posadu i krenuti prema kvadrantu Alfa. U prvih nekoliko sezona glavni neprijatelji su Vedienci i već spomenuti Kazonci, a klimaks nastaje u finalu 2. sezone kada Kazonci preuzimaju Voyager, a posadu Voyagera ostavljaju na pustom planetu da se bore za preživljavanje. Nakon toga više ne vidimo Kazonce, osim u paralelnim stvarnostima i vremenskim poremećajima, a tijekom treće sezone saznajemo da se Voyager približava Borg kontroliranom prostoru.

Osim Borga, kroz zadnje četiri sezone Voyager će susresti još nekoliko neprijatelja među kojima Vrsta 8472, Krenimi, Hirogenci, Malonci, Vaadvuari, pa čak i nekoliko vrsta iz Alfa kvadranta kao što su Ferengiji, Klingonci, Romulanci, ljudi, pa čak i Breeni. Dakako, jedna od najzanimljivijih vrsta ikad dizajniranih je predatorska vrsta 8472, koja svoju tehnologiju bazira na nevjerojatnom tehnološkom bioinžinjeringu, te je otporna i na asimilaciju od strane Borga. Tu je i susret s još jednim izgubljenim federacijskim brodom u kvadrantu Delta - Equinoxom te s Romulancima u kvadrantu Alfa.

Za razliku od drugih serija, glavna postava Voyagera doživjela je jako malo promjena. Jedina bitnija promjena je u početku četvrte sezone kad s broda odlazi Okampa Kes, a dolazi 7 od 9, Borgova radilica oslobođena od Kolektiva. Sedma je asimilirana dok je još bila jako mala, a s obzirom da su njezini roditelji bili sa Zemlje, njezino otkriće dovodi do zaključka da su njezini roditelji istraživali Borga nekoliko godina prije prvog kontakta u sustavu J-25 od strane Enterprisea (NCC-1701-D), potvrđujući tezu da je Federacija znala za Borga nekoliko godina prije tog službenog kontakta. Potkraj serije i Neelix odlazi sa broda, iako ga vidimo još jednom u zadnjoj epizodi Voyagera u kojoj se posada vraća kući.


Kao i svaka serija, Voyager je imao svojih uspona i padova. Ne možemo izdvojiti niti jedan veći period kao loš ili dobar, nego je realnije nabrojati sve nelogičnosti i nedorečenosti koje su se nakupile tijekom vremena. Jedna od osnovnih je model epizoda koje su uglavnom izolirane i nevezane uz priču. Iako dobro definirani u početku, likovi nisu doživjeli veći napredak kroz 7 sezona koliko je serija trajala, osim nekoliko njih, koji su generalno dominirali pričom u većini epizoda - Janeway, EMH doktor i 7 od 9. Ostali likovi, pogotovo Chakotay i Kim relativno su marginalizirani, pa su drugi, često i sporedni likovi kao što je Borg kraljica, Reg Barclay i drugi bolje karakterizirani nego oni sami.

Druga nelogičnost jest nepoštovanje kontinuiteta. Koliko smo vidjeli da je šatlova uništeno i fotonskih torpeda potrošeno, iako su oni ograničenog karaktera. Osim toga, specifikacije Delta Flyera (letjelice-šatla kojeg je sagradio Tom Paris) su takve da letjelica ne stane u hangar Voyagera. Osim toga, tu ćemo vidjeti i izvrtanje Prve zapovjedi kako u određenom trenutku odgovara scenaristima kao i promjena ponašanja karaktera.

S druge strane, Voyager ima daleko najveći broj najzanimljivijih epizoda sa zanimljivom tematikom. Osim toga, efekti, koji su usput rečeno rađeni na Amigi, stroju čije je vrijeme već u to doba prolazilo, su izvrsni, pogotovo u zadnjih nekoliko sezona. Broj istraživačkih epizoda je daleko najveći, čak i u odnosu na TNG, ali tu će se naći i zanimljivih dramskih, smiješnih ili akcijskih epizoda, tako da ni jedan profil gledatelja neće biti uskraćen.

Neke od zanimljivih istraživačkih epizoda su vodeni planet, planet ubrzane rotacije, pronalaženje nekoliko sondi i brodova iz ranoistraživačkog svemirskog programa (Friendship One, Mars itd...) te potpuno novi koncepti kao što su prava holograma, što postaje gorući problem u Federaciji potkraj 7. sezone Voyagera.

Za razliku od DS9-a, koji je serijal uglavnom orijentiran na političku i ratnu situaciju u domaćem kvadrantu, Voyager svoja postignuća uglavnom mjeri prema diplomaciji. Naravno, to ne znači da će u Voyageru nedostajati zanimljivih bitki koje obiluju specijalnim efektima, ali te su bitke naravno daleko manjeg intenziteta, nego recimo u DS9-u. Unatoč tomu, pohvalili bismo Voyager zbog vrlo dobre realizacije istih, a nevelik broj osigurava da takve situacije ne izgube čar.

U zadnje dvije epizode (koje su u DVD izdanju spojene u jednu), Voyager se nakon 7 godina konačno vraća u kvadrant Alfa i to po mnogima sumnjivim načinom. Admiralica Janeway iz budućnosti vraća se s naprednom tehnologijom u prošlost, u vrijeme kada Voyager prolazi pokraj Borgovske maglice koja sadržava prečac do kuće. Koristeći tu tehnologiju Voyager uspijeva ozbiljno osakatiti Borga te se uz pomoć transwarp tunela vratiti nadomak kuće. Na žalost, tim završetkom uništili su mnogo toga, onemogućujući napraviti smislen scenarij nakon tog događaja. Nemesis koji se događa oko godinu i pol dana nakon Voyagera, osim potvrde da je Voyager stigao i promaknuća kapetanice Janeway u admiralicu ne objašnjava što se dogodilo sa naprednom tehnologijom koju je Voyager sa sobom donio, jer ju u Nemesisu jednostavno - ne vidimo.

Isto tako za razliku od DS9-a, Voyager nije serija koja se bazira na nekoliko vrlo razrađenih likova, nego na mnoštvu, svakim sa svojim problemima. Tako da nemamo mnogo likova koji se ponavljaju iz epizode u epizodu, a koji nisu stalni dio posade. Voyager pokriva vremenski period od 2371. - 2377. godine, što znači da se vremenski poklapa sa 5 sezona DS9-a (od 3. - 7. sezone DS9-a) te da počinje neposredno nakon završetka serije TNG.

Glavni likovi:
- Kapetanica Kathryn Janeway, zapovjednica Voyagera (Kate Mulgrew)
- Zapovjednik Chakotay - Amal Kotay, prvi časnik Voyagera, Maki (Robert Beltran)
- Poručnica B'Elanna Torres, polu-klingonka, polu-čovjek, zapovjednica strojarnice, Makijka (Roxann Dawson, - Roxann Biggs-Dawson tijekom prve tri sezone)
- Poručnik Tom Paris, kormilar, čovjek, bivši Maki (Robert Duncan McNeill)
- Kes, medicinska sestra, Okampa, glavna uloga u prve tri sezone (Jennifer Lien)
- Neelix, kuhar, časnik za moral i ambasador, Talaksijanac (Ethan Phillips)
- EMH, glavni brodski doktor, hologram (Robert Picardo)
- Poručnik/Natporučnik Tuvok, taktički časnik, Vulkanac (Tim Russ)
- Sedma od Devet (7 of 9), astrometrija, radilica oslobođena iz Kolektiva, bivši čovjek, glavna uloga u zadnje četiri sezone (Jeri Ryan)
- Zastavnik Harry Kim, operativni časnik, čovjek (Garrett Wang)

Sporedni likovi:
- Poručnik Carey, zamjenik strojara prije poručnice Torres, poginuo na kraju 7. sezone (Josh Clark)
- Poručnik Ayala, stražar, Maki (Tarik Ergin)
- Seska, kardasijanski špijun, kasnije se pridružila Kazoncima, bila članica Chakotayeve posade, umire u prvoj epizodi 3. sezone, kasnije se pojavljuje u raznim epizodama (Marta Hackett)
- Maje Culluh, vođa kazonske sekte Nistrim (Anthony De Longis)
- Zastavnica Samantha Wildman, majka najmlađe članice posade Naomi (Nancy Hower)
- Poručnik Reginald Barclay, prijatelj dr. Lewisa Zimmermana, tvorca doktorovog programa (Dwight Schultz)
- Admiral Owen Paris, otac Toma Parisa i admiral u Floti (Warren Munson/Richard Herd)
- Poručnik Hogan, pomoćnik poručnice Torres u strojarnici, poginuo na početku treće sezone (Simon Bilig)
- Zastavnik Lon Suder, Betazoidski psihopat, najzaslužniji za povratak Voyagera u prave ruke nakon preuzimanja od strane Kazonaca (Brad Dourif)
- Q, poznati Picardov neprijatelj (John De Lancie)
- Zastavnik Vorik, Vulkanac, pomoćnik poručnice Torres (Alexander Enberg)
- Dr. Chaotica, hologram, lik iz holodeka, glavni negativac u Parisovom holoromanu Capt. Proton (Martin Rayner)
- Naomi Wildman, najmlađa članica posade na Voyageru, kćerka zastavnice Wildman, polu-ktarijanka, polu-čovjek (Scarlett Pomers)
- Borg Queen, vođa Borg Kolektiva (Alice Krige/Susanna Thompson)
- Kapetan Braxton, zapovjednik vremenskih brodova Aeon i Relativity, umirovljen zbog problema sa Voyagerom (Allan Royal/Bruce McGill)
- Icheb, bivša mlada Borg radilica, oslobođen od Kolektiva, roditelji ga iskoristili kao metu za Borga (Manu Intiraymi)

Kreativno osoblje:
- Rick Berman - kreator
- Michael Piller - kreator
- Jeri Taylor - kreator
- Brannon Braga - izvršni producent
- Jeri Taylor - izvršni producent





autor: Krešimir Vinšćak




idi na vrh