U ovom dijelu možete naći članke koji daju bolji uvid u svijet Star Treka kao i intervjue sa osobama koje na ovaj ili onaj način imaju veze sa franšizom.

[prilagodi za ispis]

[In memoriam - Jack Kilby (1923. - 2005.)]

Rijetki su oni koji su se nekad zapitali tko je zaslužan za svijet tehnologije kakav danas poznajemo i koji svakim danom postaje sve kompleksniji? Naravno, postoji nemali broj osoba koje su pridonijele razvoju čovječanstva, no samo jedna se po mom mišljenju izdiže iznad svih - Jack Kilby, tvorac i začetnik svijeta tehnologije kakvu danas poznajemo.

Rođen je u Jefferson Cityu u Missouriju 1923. godine. Uzor mu je bio otac, koji je bio elektroinženjer pa se sukladno tome i sam počeo baviti električnom energijom. Već 1947. godine Jack Kilby diplomira elektroinženjerstvo na University of Illinois, dobija posao u CentraLabu, tvrtki koja se bavila proizvodnjom električnih uređaja poput televizora, radio aparata i sl. Kilby je radio na području minijaturizacije elektroničkih komponenti koje su u to vrijeme bile krajnje nezgrapne, skupe i nepraktične.

1952. godine Kilby odlazi na simpozij o tranzistorima i radi sa germanijskim tranzistorima. Otkriva se kako je silicij puno bolji materijal od germanija za izradu tranzistora te Kilby prihvaća tu ideju. Međutim, tvrtka CentraLab ne prihvaća silicij i tu dolazi do prijelomnog trenutka:

1958. godine Kilby odlazi iz CentraLaba te dobija posao u laboratoriju tvrtke Texas Instruments u novoj zgradi Semiconductor Building, opremljenoj najmodernijom opremom tada dostupnom znanstvenicima. Kilby je svoju ideju minijaturizacije upravo tu počeo provoditi u praksu. Texas Instruments je već imao prototip Micro Modulea – sklopa u kojem su minijaturizirane komponente bile postavljene vertikalno jedna iznad druge. Kilby je pomišljao kako bi horizontalna struktura bila puno bolje rješenje te je počeo sa radom dok je većina zaposlenika bila na godišnjem odmoru. Iz prototipa Micro Modulea su virile žice, budući su komponente bile postavljene na, po Kilbyu, vrlo loš način. Htio se rješiti žica odnosno sve komponente je htio spojiti unutar modula.

24.06.1958. Kilby u svoj dnevnik zapisuje Monolitnu ideju – Ukoliko su elementi koji čine integrirani krug (otpornici, kondenzatori, diode itd.) načinjeni od istog materijala, oni mogu biti integrirani u jedan čip. Par mjeseci nakon toga, proizveo je prototip veličine spajalice za papir a ubrzo i demonstrirao svoj uradak čelnim ljudima tvrtke Texas Instruments. Činio ga je komadić germanija iz kojeg su vodile žice a sve je bilo spojeno na staklenoj podlozi – kad je Kilby okrenuo prekidač, na osciloskopu se pojavila konstantna sinusoida. Bio je to krajnje jednostavni uređaj koji je prije gotovo 50 godina doveo do revolucije industrije i svijeta općenito!

Vjerojatno se pitate kako se to sve razvilo do današnjih proporcija. Tada je glavninu elektroničke industrije sačinjavala uporaba elektroničkih cijevi – prethodnica današnjih tranzistora. Razvojem tranzistora se uklonila i potreba za masivnim i nezgrapnim rješenjima hlađenja cijevi, bili su jeftniji i efikasniji, te što je najvažnije – bili su pouzdani. Inženjeri su na osnovi tranzistora gradili ogromne i složene uređaje koji su na žalost u cjelosti ipak bili nepouzdani bez obzira na tranzistore. Komponente su i dalje morale biti povezane žicama, spojevima koji su bili lemljeni u grane od po više desetaka pa i stotina komponenti što je činilo neki uređaj. Kilby je izumom integriranog kruga tome stao u kraj i omogućio revoluciju. Došao je na ideju korištenja poluvodiča kao "građevnog" materijala za sve komponente koje bi došle u taj krug. U djelu "Izum integriranog kruga", Kilby je 1976. godine zapisao: "Pasivni dijelovi (kondenzatori, otpornici) mogu biti izgrađeni od istog materijala kao i aktivni dijelovi (tranzistori) a ako je tako onda mogu biti izrađeni in situ te povezani da tvore integrirani krug."

Uređaj kojim je započela revolucija a industrija prestala biti skeptična je bio obični džepni kalkulator (digitron) kojeg je također stvorio Kilby i time demonstrirao pravu moć integriranih krugova...

Od 1962. do 1969. godine trajao je mukotrpan sudski spor između Texas Instrumentsa i National Semiconductora. Spor je nastao budući je i Robert Noyce iz National Semiconductora htio patentirati uređaj vrlo sličan Kilbyevom, NAKON što je Kilby sa Texas Instruments patentirao integrirani krug. Spor je, na žalost TI-a dobio NS, no na razvoj tehnologije i industrije elektronike to nije imalo utjecaja budući su proizvođači plaćali i jednoj i drugoj tvrtki naknadu za korištenje tih krugova. Kilby zajedno sa Noyceom dobija Nacionalnu medalju za znanost. 1970. godine Kilby napušta TI i počinje raditi samostalno te postaje profesor na teksaškom A&M sveučilištu gdje do 1985. godine predaje elektroinženjering. 1982. godine Kilby je uvršten u Nationaln Inventors Hall of Fame zauzevši mjesto pored Henrya Forda, Edisona i braće Wright. Kilby je za svoga života patentirao više od 60 patenata a posebno je istraživao i korištenje poluvodiča za dobijanje električne energije iz sunčeve svjetlosti.

2000. godine dobija Nobelovu nagradu za fiziku a njegov izum iz ’58. godine prošlog stoljeća danas ima tržište vrijedno preko 250 milijardi američkih dolara godišnje, a elektronički proizvodi čine tržište vrijednosti više od 1500 milijardi američkih dolara.

Ne sumnjajte u to kako je Kilby zaslužan za ovo što danas imamo, posebno ne radi Roberta Noycea, budući Noyceu ide "nagrada" samo za unaprijeđenje proizvodnog procesa integriranog kruga.

Danas, nakon što nas je napustio taj čovjek velikog uma, velikih ideja, možemo samo poželjeti da počiva u miru i obećati sami sebi da ćemo ga se barem podsvjesno sjetiti svaki puta kada upalimo svoj player, svoj mobitel, televizor i sve ostalo bez čega suvremeni život ne bi bio moguć.

Počivaj u miru Jack.

22.06.2005 [autor: Denis Jeleć]

ime:
e-mail: (opcionalno)

smile:

smile wink wassat tongue laughing sad angry crying 


| zaboravi me
Content Management Powered by CuteNews





idi na vrh